Ne znam što sam točno googlala kad mi je tražilica po prvi put ponudila web stranicu DKolektiva, osječke organizacije za društveni razvoj koja je izrasla iz petnaestgodišnjeg djelovanja Volonterskog centra Osijek. Sam kolektiv radi mnogo zanimljivih stvari, no ono što me inspiriralo za ovu ljetnu kolumnu je njihov podcast. Prvo sam pomislila da sam našla podcast o nezavisnoj kulturnoj sceni, a onda sam shvatila da se bavi civilnim društvom, volontiranjem i aktivnim građanstvom. Ipak, mnoge su njegove teme bliske i kulturnim poduzetnicima: većinom pripadamo neprofitnom sektoru te djelujemo kroz udruge i umjetničke organizacije, pokrećemo projekte, okupljamo zajednicu – publiku i pokušavamo opstati u nestabilnim uvjetima.
To me potaknulo da istražim što nam je još dostupno o nezavisnoj kulturi i kulturnom poduzetništvu. Na hrvatskom izbor nije velik, dok se na engleskom otvara gotovo nepregledna ponuda koju tek treba filtrirati. Ovo zato nije konačan popis, nego moj ljetni izbor za šetnju, putovanje ili nešto dužu jutarnju kavu.
Korisni domaći podcasti
Dok je prva epizoda podcasta DKolektiva otvorila široku temu značenja i funkcioniranja civilnog društva uopće, kasnije epizode obrađivale su konkretne teme. Tu imamo priliku saznati nešto o neformalnim građanskim inicijativama te pojmu i financiranju društvenih inovacija. Epizoda „SKUPA – sindikat za civilno društvo“ donosi razgovor Tene Bakšaj i Svena Janovskog o sindikatu koji pokušava okupiti radnice i radnike u organizacijama civilnog društva, među njima i one na nezavisnoj kulturnoj sceni. Ako ste već načuli nešto o tom sindikatu, no niste otišli mnogo dalje od njihovog weba, ovo je vrlo konkretan izvor informacija o tome zašto je sindikat pokrenut, kako se razvija i koja je njegova vizija za budućnost. Većina epizoda traje oko pola sata.
Centar za kazalište potlačenih POKAZ objavio je pet epizoda serijala COFA o organiziranju zajednice. Zanimljiva je epizoda “What is Community Organising?”, uvod u to kako ljudi prepoznaju zajednički problem, okupljaju se i pokreću promjenu. Podcast je na engleskom, a postoji i hrvatski transkript, premda je prijevod mjestimice nespretan ili nedostupan. Pojedine epizode obrađuju konkretne primjere građanskog organiziranja u Velikoj Britaniji, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji, a epizode traju dvadesetak minuta.
Najbogatiji domaći izvor koji sam pronašla jest Kulturpunktova podcast arhiva. Ona okuplja razgovore, radijske emisije, audioeseje i videosnimke o kulturnim projektima, kulturnim politikama, radu, gradovima i odnosu kulture prema zajednici. Potrebno ju je malo pretraživati, ali se trud isplati. Naišla sam na epizode „Aplauz ne plaća stanarinu“, vezane uz projekt udruge BLOK, o čijem sam djelovanju već pisala, ali i na sadržaje o uvjetima rada u nezavisnom kulturnom sektoru, Platformi Upgrade, koja je zagovarala osnivanje zagrebačkog Interkulturnog društvenog centra, te Mreži društveno-kulturnih centara, čiji članovi djeluju diljem Hrvatske. Tu je čak i kratka epizoda u kojoj Goran Sergej Pristaš govori o programu SKUC-a krajem osamdesetih i početkom devedesetih.
Za kraj, serijal “Employ Yourself in Culture” nastao je u sklopu projekta Erasmus+, u kojem je sudjelovao i Culture Hub Croatia. Dvije se epizode bave Hrvatskom. “Heritage, Tourism and Cultural Entrepreneurship in Croatia” na primjeru Ivanić-Grada povezuje lokalnu baštinu s razvojem kulturnih i turističkih sadržaja, dok “Starting a Creative Business in Croatia” donosi iskustvo pokretanja kreativnog posla u Hrvatskoj iz perspektive stranaca, kroz razgovor s ukrajinskim kreativnim dvojcem Morra Ceramics. Prva navedena epizoda je na hrvatskom, druga na engleskom.
Tu ujedno završava hrvatski dio moje potrage. Istražujući dalje što se nudi pod temom „podcasts for creative entrepreneurs“ naišla sam na bezbroj rezultata, no prvenstveno onih koji nas uče kako oglašavati i prodavati sebe i svoj rad, prikladniji za dizajnere, fotografe ili agencije koje kreativcima pružaju usluge marketinga i PR-a. Ipak, nekolicina se nametnula kao pravi mali biseri, bilo zbog ozbiljnog i posvećenog pristupa temama koje obrađuju, bilo zbog dugovječnosti i opsega materijala koji pokrivaju.
Strani podcasti kao izvori znanja
“The Pulse: How EU creative entrepreneurs can grow” je podcast Europske komisije i upravo ga tako treba slušati: kao predstavljanje europskih programa i financijskih instrumenata za kreativne poduzetnike. Ima četiri polusatne epizode u kojima se govori o rastu, pristupu financiranju, održivosti i ženama u kreativnim industrijama.
“Arts Entrepreneurship Podcast: Making Art Work” nudi vam gotovo 400 epizoda koje predstavljaju golemu arhivu razgovora s umjetnicima, producentima i voditeljima kulturnih organizacija. Ako niste sigurni otkud krenuti, na njihovoj webstranici imate i blog u kojem pišu o temama koje obrađuju i u podcastima, a spomenuta imena kasnije samo unesete u tražilicu na njihovom webu. Imate sve živo, od ravnatelja kazališta u New Yorku do savjetnice za neprofitne organizacije u umjetničkom sektoru. Materijala za cijelo ljeto.
“The Offstage Mic” bavi se publikom, marketingom, prihodima, vođenjem timova i organizacijskom kulturom u umjetnosti. Meni je ljekovita bila epizoda “The Time Management Lie Holding Back Arts Executives” koja govori o tome kako menadžerima u kulturi zbog stalnog gašenja požara i rješavanja tekućih problema ne ostaje dovoljno vremena za bavljenje strateškim pitanjima. Manjak ljudi i novca ne može se riješiti preko noći, ali vrijedi se podsjetiti da je prioritet osloboditi vrijeme za poslove koji stvaraju najveći učinak.
“The Arts and Everything in Between” uvelike dotiče teme vezane uz ono što kulturne politike vole zvati razvojem publike. Iako sugovornici dolaze i iz javnog sektora i komercijalnih umjetničkih djelatnosti, tu možete naći mnogo konkretnih razgovora s vrhunskim stručnjacima o temama poput izgradnje zajednice, korištenja analiza i dostupnih statističkih podataka, utjecaja umjetne inteligencije na daljnji razvoj sektora i tako dalje. Isplati se zaviriti.
Neki podcasti kreativno poduzetništvo shvaćaju šire i govore o osobnom brendu, kreativnosti, motivaciji i inspiraciji. Jedan od takvih je “Creative Pep Talk” pokrenut još 2014. godine, s već više od 500 epizoda. Iako meni voditeljev stil nije baš najdraži, malo je pre-američki-nabrijan za moj ukus, činjenica je da daje upravo one fine američke jednostavne formule od 3, 5 ili 7 koraka do nekog cilja (kako potaknuti umjetničko izražavanje, prevladati osobne nesigurnosti ili zamke na putu do uspjeha, hraniti vlastitu kreativnost, postavljati si zdrave izazove), ali i dopušta mogućnost da povremeno naprosto treba zagrliti samoga sebe i priznati si da je ok da ti nešto – ne ide.
Možda je to najbolji razlog za slušanje ovih podcasta. Ne nude svi primjenjive savjete, a američki modeli često su daleko od naših uvjeta. Ipak, u njima uvijek iznova govore ljudi koji pokušavaju spojiti umjetnost s administracijom, pronaći publiku i novac, sačuvati vrijeme za stvaranje i pritom ne izgorjeti. Dobro je čuti da nismo jedini koji sve to držimo na okupu.